Briga: kradljivac dragocenog vremena i tihi ubica moždanih ćelija

Brige mogu doneti samo jedno: mentalna oboljenja!
Brige mogu doneti samo jedno: mentalna oboljenja!

Uhvatite li sebe nekada kako sedite, zurite u prazno i razmišljate? Brinete o tome da li ćete sutra stići da završite sve obaveze koje imate. Da li će biti velika gužva u banci tako da nećete stići na vreme da uplatite ratu kredita pre kaznenog roka, a nećete moći dugo da čekate jer već u podne imate zakazan termin kod frizerke? Da li će vam uspeti kolači koje planirate da napravite ovog vikenda za okupljanje koje je zakazano kod vas jer, ipak, nikada pre niste isprobali taj recept? Da li će selidba u drugi grad koja treba da usledi za dva meseca proći u najboljem redu?

Brige. Brige. Brige. Nekad se čini kao da nam ceo život prođe u brigama. A da li nam je to išta dobro donelo? U najvećem broju slučajeva nije.

Brige, kao i sve ostale misli, su deo našeg unutrašnjeg sveta na koji možemo da utičemo. Životne okolnosti su, sa druge strane, deo spoljašnjeg sveta, a njih, u zavisnosti od situacije, možemo da promenimo u svoju korist ili da trpimo njihove posledice.

Brige, same po sebi, se odnose na prošlost ili budućnost, te nas one tako odvraćaju od sadašnjeg momenta u kom treba da živimo i uzmemo najbolje od njega. Kada se sve sabere i oduzme, vreme provedeno u brigama je vreme koje smo protraćili i izgubili nepovratno.

Brinuti o prošlosti je podjednako neosnovano kao i brinuti o budućnosti. Da, iz ove perspektive znamo da smo mogli da postupimo mnogo racionalnije i zrelije u određenim situacijama. Ali, nismo, i to je nešto na šta ne možemo uticati. Ipak, treba da gledamo stvari iz drugog ugla. Zar nije pozitivna strana celog tog iskustva što danas uviđamo svoju grešku i što je ne bismo ponovili? Neki ljudi nikada ne uvide svoje greške i teraju po svome i tako sebi iznova čine isto zlo. Budite ponosni što ste sazreli i što nećete pogrešiti u nekim novim, mnogo bitnijim životnim izborima.

Brinuti o budućnosti, opet, ne predstavlja nikakvu korisnu radnju. Sagledajte stvari iz realne perspektive. Da li možete da utičete da buduće događaje? Ako možete dajte sve od sebe da ih predupredite. Platite ratu kredita na vreme kako ne biste trčali u poslednji čas. Isporobajte jedanput sami kod kuće recept za kolače pre nego što ga pripremite za svoje prijateljice. Učinite sve što je u vašoj moći da sebi olakšate selibdu u drugi grad kada je već vreme pred vama. Ako, pak, ne možete da utičete na buduće događaje prihvatite ih takve kakvi jesu i izvucite ono najbolje iz njih. Zapamtite da ste dali svoj maksimum, pa onda iako stvari krenu naopako to neće biti vaš poraz. To je, jednostavno, život. Planirajte, ali nemojte da brinete. Da li će vaša briga promeniti bilo šta? Neće. Zapravo, hoće, uticaće negativno na vaš organizam i postaćete skloniji mentalnim oboljenjima, a to nije nešto što vam ne ide u prilog.

I, za kraj, izdvajamo rezultate studije koja je sprovedena u okviru istraživanja kliničke psihologije i psihoterapije. 85% stvari za koje brinemo, na kraju, imaju pozitivan ili neutralan ishod. Što se tiče preostalih 15 procenata koji se odnose na negativan ishod treba napomenuti da se u 79% tih slučajeva snađemo bolje nego što smo očekivali. Zapamtite to. 

Izvor: my.happify.com
Foto: legacyproject.human.cornell.edu
1 Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.