Statistika i nauka o ljubavi: Koliko zaljubljivanje ima veze sa razumom?

ljubav
Šta kaže nauka o ljubavi i zaljubljivanju? (foto: Lori Branham/Flickr.com)

Često se vodimo nekim principima i pravilima kada nekoga upoznajemo i odlučujemo da li nam se dopada ili ne, da li želimo emotivnu vezu ili ne sa tom osobom. Čini se da je sve pod našom kontrolom, ali nauka kaže drugačije.

Naime, priroda nameće neke standarde kojih nismo ni svesni i mi pod raznim prirodnim efektima odlučujemo o nečemu ili nekome. Pod dejstvom hemijskih reakcija mozak daje signal da smo zaljubljeni. Psiholozi su dokazali da je dovoljno između 90 sekundi i 4 minuta da odlučite da li vam je neko privlačan.

Istraživanja su takođe, pokazala da ono što govorimo ima malo efekta. Pri zaljubljivanju najbitnija je:

  • 55% neverbalna komunikacija
  • 38% ton i brzina glasa
  • samo 7% ono što pričamo

 

Tri faze ljubavi

 

1.Žudnja

Po rečima Helen Fisher (Univerzitet Rutgers) prva faza se oslanja na lučenje hormona, testosterona i estrogena – kod oba pola.

2. Privlačnost

Ovo je neverovatno vreme kada ste zaista zaljubljeni i samo o tome razmišljate.  Naučnici smatraju da su tri glavna neurotransmitera uključena u ovoj fazi – adrenalin, dopamin i serotonin.

  • adrenalin – početna faza kada se zaljubljujete aktivira odgovor na stres u vidu lučenja adrenalina i kortizola. Kada neočekivano naletimo na svoju ljubav, počnemo da se znojimo, srce radi ubrzano, a usta su suva.
  • dopamin – lučenje dopamina izaziva osećaj zadovoljstva i otkriveno je, da je za zaljubljene parove ovakva hemijska reakcija jednaka rekaciji kada ste pod kokainom. Parovi usled lučenja dopamina i stalne euforije pokazuju povećanu energiju, manju potrebu za snom ili hranom, kao i izuzetnu radost i pažnju usmerenu ka najmanjim detaljima njihovog odnosa.
  • seratonin – krivac zašto vam je draga osoba stalno u mislima.

Da li ljubav utiče na to kako razmišljamo?

Eksperiment rađen u Italiji dokazuje da ljubav u ranoj fazi privlačnosti zaista menja način na koji razmišljamo. Dr Donatela Marazziti, psihijatar sa Univerziteta u Pizi je odabrala 20 parova koji su ludo zaljubljeni manje od šest meseci. Interesovalo je da li su moždani mehanizmi koji uzrokuju stalno razmišljanje o partneru povezani sa mehanizmima mozga kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Analizom uzoraka krvi, otkriveno je da je nivo serotonina istovetan kao i kod pacijenata koji pate opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Da li je ljubav zaista slepa?

Da bismo napredovali iz faze u fazu, neophodno je da prođemo kroz deo gde je ljubav zaista slepa. Tada idealizujemo partnera, sve njegove mane postaju vrline, a vrline su nešto posebno, što niko nema kao on. Pored toga, sve gledamo kroz ružičaste naočare i smatramo da je taj odnos sa tom osobom posebniji i bliži od bilo kod drugog, prethodnog ili dosadašnjeg odnosa. Psiholozi kažu da je ova faza neophodna i sasvim logična.

3. Privrženost

Privrženost je veza, dovoljno jaka da održi parove dovoljno dugo da imaju i podižu decu. Naučnici smatraju da su dva hormona uključena u ovu fazu – oksitocin i vazopresin.

  • oksitcoin – snažan hormon koji se oslobađa kod muškaraca i žena tokom orgazma. Od jačine privrženosti i osećanja zavisi koliko će veza biti emotivno jaka, ali dvoje ljudi su bliži nakon seksa. U teoriji, što više seksa parovi upražnjavaju, to njihova veza postaje čvršća i dublja.

    Istraživanja: Oksitcoin, takođe, predstavlja snažnu vezu majke i bebe, jer se oslobađa tokom rođenja deteta. Pored toga, odgovoran je i za rekaciju pravljenja mleka kod majke čim čuje zvuk bebe. Šta više, istraživanja pod nadzorom Diane Vit, asistenta psihologije iz Njujorka su pokazala da ukoliko se blokira prirodno oslobađanje oksicotina kod ovaca i pacova, oni će odbaciti svoje mlade. Pored toga, kada se hormon ubrizga u ženku pacova koja nikada nije bila oplođena, ona dobija instikt koji je navodi da brine o mladima kao da su njeni.

  • vazopresin -(naziva se još i anti-diuretik hormon) je još jedan važan hormon koji utiče na dugoročnu posvećenost  i oslobađa se nakon seksa. Radi sa bubrezima i kontroliše žeđ, a njegova potencijalna uloga je otkrivena u istraživanjima kod prerijskih pasa. Naime, ova vrsta životinje upražnjava više seksualnih odnosa, nego što je potrebno za reprodukciju, a poznato je i da formiraju prilično stabilne veze sa jednim partnerom, kao i ljudi. Kada su mužijacima prerijskog psa u istraživanjima suzbili dejstvo vazopresina, veza sa partnerom se pogoršala, izgubili su privrženost i nisu uspeli da zaštite partnera od drugih potencijalnih partnera.

Kako da se zaljubite?

  • Nađite nekoga koga ne poznajete

  • Nastojite da saznate intimne detalje iz vaših života i pričajte o tome oko pola sata.

  • Potom, zagledajte se jedno drugom u oči bez razgovora i neka taj proces traje oko četiri minuta.

Psiholog Artur Aron je istraživao zašto se ljudi zaljubljuju i kako, te je  sproveo eksperiment koji je sadržao tri navedena koraka u trajanju od 34 minuta. Naravno, ovo istraživanje prilično generalizuje nauku o ljubavi, ali ispostavilo se da su se kasnije dvoje ljudi sa istraživanja čak i venčali.

Izvor: youramazingbrain.org

 

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.