12 knjiga koje bi trebalo svaka žena da pročita

Woman-reading-a-book-on-sofa
Zima je savršeno doba za knjigu (foto: read.plash.in)

Stigao je mesec decembar, a uskoro će i zima. Predlažemo vam da svoje [tweetherder]slobodno vreme iskoristite uz šolju toplog napitka i neku od ovih dvanaest knjiga[/tweetherder], koje su izbor magazina “Esquire”, a koje će vam ugrejati i srce i dušu.

1. “Voljena” – Toni Morison

Ovaj roman predstavlja jedno najznačajnijih ostvarenja američke književnosti, a njegova autorka Toni Morison je zahvaljući njemu dobila Pulicerovu nagradu.

Pričom o sudbini junaka ovog romana prikazuju se sve strahote ropstva – otimanje iz rodne zemlje, ubijanja, mučenja, ponižavanja – da bi napokon slobodni, ti ljudi, slomljeni i poraženi, morali se bore sa teškim krizama identiteta i traumama koje su doživeli, potiskujći prošlost u najdublje delove uma ne bi li uopšte mogli da nastave da žive, ili pre da konačno počnu da žive.

Kroz sav taj mrak vodi ih jedino iskra slobode, koja je dragocenija i od samog života. Zureći neustrašivo u ambis ropstva, ovaj opčinjujući roman transformiše istoriju u priču koja je snažna poput Egzodusa i intimna poput uspavanke.

2. “Nova zemlja” – Djampa Lahiri

“Nova zemlja” govori o običnim ljudima, onima koji vas okružuju, a njihove ličnosti su opisane izvanredno biranim detaljima. Ljudi koji su napustili svoju domovinu, njihovi potomci koji se rađaju na novom tlu, život i smrt i ponovno rađanje, sukobi među generacijama, stare navike i nova razmišljanja – sve ovo Lahiri vešto plete svojom naracijom, ostavljajući čitaoca u osećanju bliskosti sa likovima.

3. “Stakleno zvono” – Silvija Plat

Ovaj roman doslovno prati biografiju autora, u tolikoj meri da ga je, strepeći od reagovanja opisanih ličnosti, Silvija Plat objavila 1963. godine pod pseudonimom Viktorija Luka.

Kritičari upravo su pisali prve, šture i ne previše oduševljene prikaze “Staklenog zvona” (knjiga je izišla iz štampe sredinom januara), ne znajući da su mlada pesnikinja od koje se mnogo očekuje Silvija Plat i nova američka romansijerka Viktorija Luka jedna te ista osoba, a već 11. februara te 1963. Silvija Plat izvršila je samoubistvo.

Nema nikave sumnje da je osećanje otuđenosti i neprilagođenosti prožimalo čitavu njenu ličnost. I zaista iz perspektive glavne junakinje romana “Stakleno zvono” svet izgleda kao jedna prividno funkcionalna i dobro organizovana, ali ipak ludnica, koja vrvi od lažnih vrednosti i na koju istančani senzibilitet ne nalazi dovoljno razloga da pristane. Naprotiv, ima puno opravdanja da pred haotičnom stvarnošću pobegne u bolest i tišinu ispod staklenog zvona.

4. “Istorija ljubavi” – Nikol Kraus

Tematikom specifičnih odnosa između pripadnika najstarije i najmlađe generacije bavi se i američka spisateljica Nikol Kraus u svom drugom romanu “Istorija ljubavi”: to je dirljiva i uzbudljiva priča o istoriji jedne ljubavi koja traje više od pola veka, koja povezuje dva kontinenta i nekoliko sudbina i čija tajna je zapisana u jednoj izgubljenoj knjizi …

Kuriozitet je da su prava na prevod ovog romana prodata u 20 zemalja pre njegovog zvaničnog objavljivanja maja ove godine, kao i da će proslavljeni meksički reditelj Alfonso Kuaron uskoro po “Istoriji ljubavi” početi da snima igrani film.

5. “Kuća duhova” – Izable Aljende

Kuća duhova je veličanstven ep o porodici Trueba – njihovim ljubavima, ambicijama, duhovnim gostima, njihovim odnosima, i njihovim učešćem u istoriji svoga vremena, istoriji koja postaje sudbina i uzima ih pod svoje. Ovo je priča o izuzetnoj junakinji koja je, poput svojih ženskih predaka, ušla u niz upečatljivih, samosvesnih heroina čije sudbine pratimo od “Kći sreće”, “Portreta u sepiji” do konačnog raspleta u “Kući duhova”.

6. “Devojčice rastu” – Luiza Mej Alkot

Onima koji su već pročitali roman “Devojčice”, poznati su likovi četiri sestre: Meg, Džo, Emi i Bet, koje odrastaju u ljubavi svojih roditelja i prijatelja Lorija. Lorijev bivši učitelj Džon Bruk se oženio najstarijom sestrom Meg, pa osim priprema za venčanje pratimo i sve interesantne događaje mladog bračnog para. Ovaj roman, kao i prethodni, napisan je u duhu realizma sa romantičarskim tonovima i spada u red klasičnih ostvarenja omladinske književnosti.

7. “Džejn Ejr” – Šarlot Bronte

Džejn Ejr je roman zadivljujuće snage, ljubavi, pun neizvesnosti, a prati životni put ubogog siročeta koje preživljava okrutnost, usamljenost, izgladnelost i tešku tugu na putu do nezavisnosti. Kao guvernanta doseljava se na imanje Tornfild gde se strasno zaljubljuje u gospodara imanja, gospodina Ročestera. Otkrivši njegovu strašnu tajnu dolazi u poziciju da bira između ljubavi i samopoštovanja.

8. “Tajna istorija” – Dona Tart

Glas Done Tart ne liči ni na jednog njenog savremenika. Njen prelepi jezik, zamršena priča, opčinjujući likovi i intelektualna energija učinili su njen prvi roman do sada najzanimljivijom knjigom njenog pokolenja. Ovaj roman govori o životu Ričarda Papena koji u devetnaestoj godini prvi put dolazi u Novu Englesku. Upisuje se na koledž Hempden i uskoro ga osvajaju slatki, mračni ritmovi studentskog života, a posebno elitna petočlana grupa studenata grčkog – prefinjena, samouverena i, na prvi pogled, krajnje nepristupačna.

Kada Ričarda prihvate i uvuku u svoj krug, on saznaje strašnu tajnu koja ih vezuje… tajnu o nesreći u šumi, u gluvo doba noći, kada je drevni obred svirepo oživeo… i doveo do užasne smrti. A to je bio tek početak…

9. “Bekstvo” – Alis Manro

Alis Mamo u svom delu na samo nekoliko stranica zahvata romaneskni luk života svojih protagonista. Čitave decenije ona sabija u seriju od nekoliko stroboskopskih trenutaka, tajnovito povezanih na neopisiv način. Zajedno sa Vilijamom Trevorom, ona je jedan od živih kolosa modernog pripovedanja. Njen čehovljevski realizam, pronicljivi psihološki uvidi i instinktivni osećaj za emocionalnu aritmetiku domaćeg života uticali su na mlađe pisce različitih poetika, od Debore Ajzenberg, preko Džonatana Franzena,do Lori Mur.

10. “Beli zubi” – Zejdi Smit

Ne dešava se baš često da debitantski roman dobije toliko pažnje koliko je to bio slučaj sa prvim romanom dvadesetčetvorogodišnje Zejdi Smit. Pored velikog komercijalnog uspeha, knjiga je dobila i mnogobrojna priznanja poput Guardian nagrade za najbolju debitantsku knjigu, Vajtbredove nagrade za najbolji prvi roman, Nagrade pisaca Komonvelta, WH Smit nagrade za najbolji mladi talenat, a bila je proglašena i za najbolju novu žensku medijsku ličnost. Roman prati dva muškarca koji se sreću tokom II svetskog rata, i ostaju prijatelji do kraja života.

Pomalo od Jamajke, Turske, Indije pomešano u multinacionalnom Londonu. Ono zbog čega je najviše hvale je, pored očigledno dobrog poznavanja muške psihe, odličan opis karaktera glavnih junaka, donekle zbunjenih svetom u kome odrastaju njihova deca, a opet potpuno realni, i izuzetno duhoviti, u svojim razmišljanjima i filozofijama na razne teme. Neočekivani rasplet događaja sa vrlo zabavnim finalom je možda jedan od najboljih razloga zbog čega ovu knjigu vredi čitati.

11. “Prohujalo s vihorom” – Margaret Mičel

Epski roman Margaret Mičel o ljubavi i ratu osvojio je Pulicerovu nagradu i bio nadahnuće za dva pisana nastavka i jedan od najpoznatijih filmova svih vremena.

O američkom građanskom ratu i njegovim posledicama napisani su mnogi romani, ali nijedan od njih ne odvodi nas u goruća polja i gradove američkog Juga na način na koji to čini “Prohujalo s vihorom”, kreiranjem opčinjujućih prizora i živopisnih likova, čije reči pamtimo ceo život i osećamo njihove strahove i čežnje.

U dva glavna lika, samosvesnoj i neodoljivoj Skarlet i prezrenom Retu, Margaret Mičel sažela je bezvremensku priču o opstanku u najtežim uslovima i stvorila dvoje najčuvenijih ljubavnika nakon Šekspirovih Romea i Julije.

12. “Vremeplovčeva žena” – Odri Nifeneger

Debitantski roman Odri Nifeneger priča je o Kler, lepoj studentkinji umetnosti, i Henriju, pustolovnom bibliotekaru, koji se znaju od Klerine sedme i Henrijeve trideset osme godine, a u braku su od njene dvadeset četvrte i njegove trideset druge.

Nemoguće, ali istinito, pošto je Henri jedan od prvih ljudi kome je dijagnostikovan hrono-poremećaj: njegov genetski časovnik periodično se vraća na nulu i on tada putuje kroz vreme, a vuku ga trenuci emotivnih teškoća iz njegovog života, kako prošlog, tako i budućeg. Njegovi nestanci su spontani, njegova iskustva nepredvidljiva, naizmence potresna i zabavna.

Izvor: hellogiggles.com

 

1 Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.